Ana Horvat. 2016. (foto: Tina Pavić)


(...) U izboru su pjesnici različitih poetika i naraštaja od najstarijih do najmlađih (abecedno): Ivan Babić, Krešimir Bagić, Enerika Bijač, Boris Domagoj Biletić, Tomislav Marijan Bilosnić, Neda Miranda Blažević-Kreitzman, Branimir Bošnjak, Božidar Brezinščak Bagola, Božica Brkan, Diana Burazer, Ljerka Car Matutinović, Ružica Cindori, Lana Derkač, Dunja Detoni Dujmić, Nikola Đuretić, Ernest Fišer, Milan Frčko, Mate Ganza, Goran Gatalica, Maja Gjerek-Kušenić, Ivan Golub, Marko Gregur, Ivan Herceg, Ana Horvat, Ervina Jahić, Božica Jelušić, Slavko Jendričko, Pajo Kanižaj, Željko Knežević, Veselko Koroman, Mladen Machiedo, Tomislav Milohanić, Daniel Načinović, Luko Paljetak, Mila Pavićević, Pero Pavlović, Božidar Petrač, Božidar Prosenjak, Delimir Rešicki, Joso (Joja) Ricov, Ivan Rogić Nehajev, Diana Rosandić, Zdravko Seleš, Ante Stamać, Davor Šalat, Stjepan Šešelj, Drago Štambuk, Borben Vladović, Irena Vrkljan, Anđelko Vuletić i Anka Žagar. (...)

Božica Brkan

Antologiju ESCUENTROS je pjesnik i svećenik Ivan Golub, čije su pjesme uvrštene u antologiju, uručio u Vatikanu Papi Franji.


ENCUENTROS, poesia Croata Contemporanea, Most/The Bridge, časopis Društva hrvatskih književnika za međunarodne veze, broj 3-4/2015., Zagreb, urednik: Davor Šalat, antologičarka i provoditeljica Željka Lovrenčić, 291 stranica.

Željka Lovrenčić, prevoditeljica na španjolski i antologičarka-urednica panorame ENCUENTROS Davor Šalat, književnik, prevoditelj i urednik antologije Predstavljanje antologije ESCUENTROS 30. ožujka 2016. u Društvu hrvatskih književnika. Dio pjesnika zastupljenih u antologiji s antologičarkom i prevoditeljicom Željkom Lovrenčić.

MIS POEMAS TRADUCIDOS AL CROATA POR ŽELJKA LOVRENČIĆ
WEB del poeta Fernando Sabido Sanches, 2015.

Željka Lovrenčić


Distinguida dama, estudió en la Facultad de Filosofía y Letras de Zagreb. Es licenciada en Literatura Comparada, Letras Hispánicas y Filología. Su tesis doctoral versa sobre escritores chilenos de origen croata. Para su conocimiento y mejor perfección del español, residió en México y Chile. Zeljka Lovrencic es traductora y crítica literaria. Estudiosa de la emigración croata, especialmente, a Sudamérica. Tradujo al croata obras de eminentes escritores de lengua hispana: Juan Rulfo, Carlos Fuentes, Ernesto Sábato, Roberto Ampuero, Miguel Aranguren... Ha escrito cerca de un centenar de textos sobre literatura. Al español ha traducido ocho libros de autores croatas editados en Chile, España, México y Bolivia, donde ha hecho una selección que ampara bajo el título "Poesía croata contemporánea" y nos desvela el pensamiento y el quehacer lírico de vates modernos de su país como Drago Stambuk, Dragutin Tadijanovic, Davor Salat o Lana Derkac, por citar algunos. En su haber tiene dos publicaciones: "Ficción en la novela hispanoamericana" y "La huellas de los croatas en emigración: en literatura y fuera de ella". Escribe y traduce para varias revistas literarias de Croacia: "La Rijeka Literaria", "La nueva Istria", "Foro", "El Puente" y para el diario "Vjesnik". Fue autora y redactora de los catálogos de las exposiciones "Vida y obra de Pablo Neruda", "Cervantes y Don Quijote", celebradas en la Biblioteca Nacional y Universitaria de Zagreb. Una de las organizadoras del Simposio Internacional sobre Neruda. Del "Roce de la mariposa", que recoge un elenco de lo más granado de la poesía croata contemporánea, doy a la luz su interesante prólogo para, en posteriores secciones, ir dando a conocer a los poetas que engloba. Dice Zeljka: "La literatura es la mejor forma de unir dos mundos. A través de ella logramos entrar en los rincones donde, por ejemplo, no entran ni la política ni la economía. A través de la literatura, la música, el cine, la pintura... es más fácil acercar dos culturas lejanas porque espontáneamente la una dirige sus pasos a la otra. Yo elegí, justamente, este trabajo de unir dos culturas y trato de acercar el mundo hispano a los lectores croatas, traduciendo obras de sus autores o escribiendo sobre ellos -he presentado al público croata autores de Bolivia, Chile, México, Argentina, España, Cuba, Colombia y Ecuador- y a los autores croatas al público de esos países. En la divulgación de la cultura y la literatura croata en el mundo, un papel muy importante tiene la Sociedad de Escritores Croatas. La revista El Puente es uno de sus medios de divulgación. En ella se publican constantemente noticias sobre los sucesos literarios y culturales, reseñas de nuevos libros, traducciones de la literatura croata a idiomas extranjeros, etc. Empecé a colaborar en ella en el año 2003 y desde entonces traduzco poemas o fragmentos de prosa de destacados autores croatas. En dos libros editados en Bolivia y México, presenté las traducciones de poemas de poetas croatas que han sido publicadas en la revista El Puente y en la página web de la asociación literaria Letras de Chile. En este libro que lleva por título El roce de la mariposapresento un panorama de la poesía croata contemporánea. Se trata de veinticinco autores con diez de sus poemas. El poeta de más edad es Dragutin Tadijanovic y la más joven es Mila Pavicevic. Es interesante que justo ellos tengan libros traducidos al español. La poesía escogida, de Dragutin Tadijanovic, fue publicada en España en el año 2005 y presentada en Málaga. El libro bilingüe croata-español Largas ansiedades cercanas, de Mila Pavicevic, fue publicado en el 2007 en Dubrovnik. Además de los versos de Dragutin y Mila, presento los de Zvonimir Balog, Boris Domagoj, Branimir Bosnjak, Diana Burazer, Ljerka C. Matutinovic, Ruzica Cindori, Lana Derkac, Dunja Detoni-Dujimic, Mate Ganza, Ana Horvat, Mladen Machiedo, Slavko Mihalic, Luko Paljetak, Delimir Resicki, Joja Ricov, Diana Rosandic, Milivoj Slavicek, Ante Stamac, Davor Salat, Stjepan Seselj, Drago Stambuk, Borden Vladovic e Irena Vrkljan. De cada autor elegí diez poemas porque pienso que es el número suficiente para hacerse una idea clara sobre la obra del poeta. El criterio para la elección de los mismos ha sido totalmente personal: además de la belleza de los versos, he sido guiada por el criterio que sigue todo traductor cuando traduce a un idioma que no es el propio: su musicalidad y claridad en español. Quiero destacar que se trata de un panorama real y variado donde los amantes de la poesía pueden encontrar poemas de amor o reflexivos, poemas irónicos, los de temas cotidianos y también poemas dedicados a nuestra sufrida ciudad mártir: Vukovar, que durante la guerra por nuestra independencia fue atacada y destruida sin piedad. Considero que con este panorama ofrecemos una rica muestra de la literatura contemporánea croata a nuestros lectores de los países de habla hispana que geográficamente están lejanos, pero, por la calidez de su gente, muy cercanos a Croacia. Agradezco a la Sra. Lucila Forero-Rajkovic, quien redactó mi traducción, a la Sociedad de Escritores Croatas y al redactor en jefe de la revista El Puente, Davor Salat, su colaboración. Mi más sincero agradecimiento va también al Ministerio de Cultura de la República de Croacia porque sin su apoyo no hubiera logrado este libro". Artículo de Graciliano Martín Fumero
Publicado en El Día, de Tenerife


HRVATSKO SLOVO
2015.


HRVATSKA KNJIŽEVNOST U SVIJETU (Pišu: Davor Šalat, Željka Lovrenčić, Tomislav Marijan Bilosnić)

Najšira panorama hrvatskoga pjesništva na španjolskom jeziku

Časopis Most / The Bridge, 3-4/2015. - Encuentros – s pjesmama pedesetak suvremenih hrvatskih književnika u španjolskom prijevodu na Tribini Društva hrvatskih književnika 30. ožujka predstavili su prevoditeljica pjesama Željka Lovrenčić i urednik časopisa Davor Šalat. Donosimo njihova izlaganja te pismo Tomislava Marijana Bilosnića pročitano tom prigodom. Tribinu je vodila Lada Žigo-Španić.

Usprkos povijesno najmanjoj novčanoj potpori koju je prošle godine imao časopis Most/ The Bridge, ipak nismo dopustili njegovo koncepcijsko i izvedbeno spuštanje, a ne ćemo to, nadam, se dopustiti ni ove godine kad časopis slavi pola stoljeća kontinuiranog izlaženja. Prošla je godina, dapače, u našem časopisu bila posebno zanimljiva. Tako smo u prvom dvobroju imali panoramu moderne i suvremene hrvatske kajkavske poezije u prijevodu Borisa Perića na njemački, što je prva takva panorama u ovom časopisu, te dio dvobroja posvećen Tomislavu Marijanu Bilosniću, njegovu djelu i velikoj međunarodnoj recepciji. U drugom dvobroju donosimo pak najveći izbor suvremenog hrvatskog pjesništva u prijevodu na španjolski jezik koji je ikad napravljen u Hrvatskoj. Taj smo dvobroj, dakle, namijenili mnoštvu ljudi koji govore španjolski jezik ili ga barem razumiju. Prema nekim procjenama riječ je o jeziku koji govori četiristotinjak milijuna ljudi u dvadesetak država pa je to jedan od jezika s najvećim brojem govornika na svijetu. Poznato je da je na tome jeziku nastala iznimno bogata književnost, a osobito poezija. Narodi španjolskoga jezika svagda su bili skloni baš tome književnom rodu i doživljavali ga posebno emotivno. A poezija je uvijek bila temelj i hrvatske književnosti u njezinoj višestoljetnoj povijesti i razdobljima srednjeg vijeka, humanizma i renesanse, baroka, prosvjetiteljstva, romantizma, realizma, moderne, avangarde, druge moderne, postmodernizma. Naši najveći pjesnici smatraju se i nekima od najistaknutijih i najvažnijih hrvatskih književnika uopće, a poezija je svagda bila najsenzibilniji pokazatelj narodnoga duha u nekome vremenu, zatim individualnih svjetova, kao i razvoja književnih oblika i poetičkih profila. Tako je i danas.

U antologiji ENCUENTROS objavljeno je sedam pjesama Ane Horvat:

ZAHVALNICA

gospodinu
čije bih ime
rado spomenula
al' ne smijem
zahvaljujem
na nježnosti
kojom me nahranio
i zatrpao
iz koje jedva virim
dok pišem
ovu pjesmu

blagoslovljene mu
riječi kretnje i vrijeme
koje još mora otrpjeti
a osobito hvala
na poljupcima
u dugom pljusku
kojima me
ne znam zbog čega
nagradio
kao otac i brat
pa me veselu vratio
meni samoj

i dok se obuzdavam
da mu ne nabacam
jorgovana
na postelju
i pred vrata
briga me
za razloge
te nježnosti
koju sebi nikad
ne bih znala izmisliti
tako blisku i dobru
kao misao
na smrt

AGRADECIMIENTO

Al señor
cuyo nombre con gusto
mencionaría pero no puedo
agradezco
la ternura
con la que me alimentó
y colmó
de la que apenas asomo
mientras escribo
este poema

benditas sus
palabras movimientos y el tiempo
que todavía tiene que sufrir
y especialmente gracias
por los besos
con los que
en el largo chubasco
no sé por qué
me ha premiado
como un padre o hermano
y me devolvía, alegre,
a mí misma

y mientras me controlo
para no echarle
lilas
a su lecho
y frente a la puerta
sin que me importen
las razones
de esa ternura
que nunca
hubiera sabido inventármela
tan cercana y tan buena
como el pensamiento
a la muerte


NJEŽNA MISAO

sačuvaj
poneku nježnu misao
za mene
a ja ću uvijek znati
kad ćeš je uputiti

sačuvaj je
kao oporuku
barem jednu
i ja ću znati
da se nismo uzalud
našli i izgubili
da nismo uzalud bdjeli
da je sve
baš tako
trebalo biti
kako bi se začela
i sačuvala
nježna misao
koju ćeš uputiti
ponekad
predvečer
meni

TIERNO PENSAMIENTO

guarda
algún tierno pensamiento
para mí
y yo siempre sabré
cuando lo mandarás

guárdalo
como testamento
al menos uno
así sabré
que no nos hemos encontrado
y perdido en vano
que todo
tuvo que ser
justamente así
para que comenzara
y se guardara
el tierno pensamiento
que me mandarás
a veces
en la tarde


BALADA ZA MENE I MOJE PRIJATELJICE

bile smo
stalno mlade
mirisave
čak ponekad
i plavuše
pročitale smo
ormare knjiga
završavale škole
i brinule
o kontracepciji
za ono malo
priznanja
bile smo uvijek
na pravom mjestu
točno na vrijeme
ljubile predano
i rađale šutke
slušale znatiželjno
i sve radosno
razumjele
prevodeći
s mnogo jezika

objavljivale smo
knjige
pekle čarobne
torte
predstavljale
domovinu
i plele
bolje od pauka

nismo zahtjevale
ništa nam nije bilo
previše
niti tijesno
i uvijek smo se
smiješile

ali
on nas
nije
volio

BALADA PARA MÍ Y MIS AMIGAS

fuimos
siempre jóvenes
fragantes
a veces hasta
rubias
hemos leído
armarios de libros
terminábamos escuelas
y nos preocupábamos
de la contracepción
por ese poco
reconocimiento
siempre estuvimos
en el lugar justo
exactamente a tiempo
amamos con entrega
y dimos a luz calladamente
escuchamos con curiosidad
y con alegría
lo entendimos todo
traduciendo de muchos idiomas
publicamos
libros
hicimos tartas mágicas
presentábamos
a nuestra patria
y tejíamos
mejor que la araña
no exigíamos nada
nada nos fue
demasiado grande
ni estrecho
y siempre
sonreímos

pero
él no
nos
quiso


SUDBINA IZ FUSNOTE

oljet ćete me
poslije
kad se poravna
zemlja i naraste
trava
bila sam čudesna
bila sam blistava
zar ne
moje riječi
kretnje
i lice zmije
koja spava

bili ste
zbunjena
zla publika
a ja
po nekom
tajnom ključu
za konjak
sve bolja
ali iz krive
berbe
pa nikad
prava

odlazili ste
lošijima
sa mnom
punjeni
i paljeni
zveckajući na propuhu
mojim ukrasima
i bila vam je teška
gotkoslatka glava
kad bi po još malo
k meni navratili
gledajući ispod oka

sa zvjezdicom za fusnotu*

*voljet ćemo te
jednom
kasnije

EL DESTINO DE LA POST DATA

me amarán
después
cuando se nivele
la tierra y crezca
la hierba
fui maravillosa
fui brillante
¿no?
mis palabras
mis movimientos
y la cara
de víbora dormida

fueron
público
confundido
y malo
y yo
por una
llave secreta
para el coñac
cada vez mejor
pero de mala
cosecha
así que nunca
justa

se fueron
a las peores
conmigo
rellenos e
inflamados
tintineando
en la corriente de aire
con mis adornos
y les fue
pesada
y agridulce la
cabeza
cuando
volvieron
a mí
por un poco más
mirándome
de reojo
con una estrellita
para la post data*

* te amaremos
más tarde


OPOMENA

ako me nikad
ne budeš pitao
za prezime
koliko mi je godina
zašto sam s tobom
tako brzo i radosno
htjela
tko su mi roditelji
što radim
imam li djece
i koliko sam imala
ljubavnika
prije tebe

nikad ti
neću
odgovoriti

ja te ljubim

ADVERTENCIA

si nunca me
preguntaras
por mi apellido
o cuántos años tengo
ni por qué contigo
quise tan rápida y
alegremente
quiénes son mis padres
qué hago
si tengo hijos
y cuántos amantes
he tenido
antes de ti

nunca te
contestaré

yo te amo


BLAGOVIJEST

lagat ću
i sve muževe
varati s tobom
tako će biti

ti ipak ne bi
zar ne
moju žestinu
i užurbanost
kao da će
prekipjeti mlijeko
moje pametne
prijateljice u telefonu
čopor posvojene djece
pod nogama
naušnice svuda po kući
i mene
mršavu od sreće
s pjesmama na papirićima
po džepovima
koja te i noću
napastuje u snu

od čega se sastoji
tvoje tijelo
koje mi se vraća
iz svih ogledala
dok se svlačim
od čega zapravo
malo soli
snijega i jaglaca

što mi ono objašnjava
čemu me približava
sve ću muževe
i sve ljubavnike
varati
s tvojim tijelom
na vijeke vjekova
bog nek bude
s tobom

ANUNCIACIÓN

mentiré
y a todos mis esposos
los engañaré contigo

así será

y tú sin embargo
no quisieras
mi vehemencia
y apresuramiento
como si la leche se fuera a hervir
mis inteligentes amigas
todo el tiempo en el teléfono
y bajo tus pies
una horda de niños adoptados
aretes por todos lados de la casa
y a mí
flaca de felicidad
con los poemas en papelitos
en los bolsillos
que y en la noche
durante el sueño
te ataca

¿de qué
consiste tu cuerpo
que se refleja
de todos los espejos
mientras me desvisto?
¿de qué
en realidad?
¿de un poco de sal
de nieve y de prímulas
¿qué me aclara él?
¿a qué me acerca?

engañaré todos mis esposos
y todos mis amantes
con tu cuerpo
por siglos
de los siglos
que dios esté
contigo


NEDOSTAJANJE

kao da izostajem
iz svog života
tako mi nedostaješ
a kad se promijeni način
na koji nedostaješ
raduje me koliko ću vrsta
tvog nedostajanja
još pronaći
kao da izostajem
iz svog života
tako mi nedostaješ

i kad zaboravim da nedostaješ
nedostaje mi to nedostajanje
stidim se
koliko mi nedostaješ
nedostaje mi
i strah
od tvog nedostajanja

jer što će biti
što preostati
od mene
kad mi prestaneš
nedostajati

FALTA

como si faltara
de mi vida
así me haces falta
y cuando cambia
la manera
de que haces falta
me alegra
cuantos tipos de
tu falta
encontraré aún

y cuando olvide
que faltas
me hace falta
esa falta

me avergüenzo
cuanta falta me haces

me hace falta
y el miedo
de tu falta
porque ¿qué será?
¿qué quedará
de mí
cuando dejes de
hacerme falta?



Most/The Bridge predstavio dosad najveću panoramu hrvatskoga pjesništva na španjolskome u odabiru i prijevodu dr. sc. Željke Lovrenčić
ožujak, 20016.

S posebnom posvetom Most/The Bridge, časopis Društva hrvatskih književnika za međunarodne veze, broj 3-4/2015. otputovat će u Vatikan papi Franji, inače profesoru književnosti, kojem je materinski jezik španjolski na kojem je i otisnut taj broj Mosta s naslovom Encuentros, Susreti.

Zanimljiv dar iz Hrvatske odnijet će doajen pjesnik, svećenik i sveučilišni profesor Ivan Golub, također jedan od pjesnika u antologiji.

Urednik Mosta Davor Šalat, gošća-urednica Željka Lovrenčić i Lada Žigo Španić / Fotografija Miljenko Brezak


Jedinstvena antologija na predstavljanju u DHK 30. ožujka 2016. izuzetno je pohvaljena kao samo jedan u nizu radova ugledne hrvatske hispanistice dr. sc. Željke Lovrenčić, izbornice i prevoditeljice, koja ustrajno i s uspjehom prevodi sa španjolskog, a bez premca modernu hrvatsku književnost, a osobito poeziju, promovira u cijelome hispanističkom svijetu.(...)

Dio prisutnih pjesnika iz hrvatske panorame na španjolskome / Fotografija Miljenko Breza